IZVORI STRESA U ORGANIZACIJI

U ovom postu odlučila sam nešto više reći o samim izvorima stresa u organizaciji. Da bismo mogli ukloniti stres ili se barem adaptirati na njega, moramo znati njegove uzroke. Stresogeni utjecaji u organizaciji uglavnom se vežu uz prirodu posla, organizacijsku ulogu, karijeru, odgovornost, odnose pa tako i uz samu psihološku klimu te iste organizacije. Pa krenimo...

1. POSAO
Neka zanimanja su puno stresnija od drugih (npr. kirurg, pilot i menadžer). Tu se govori o količini stresa. Osim toga, ukoliko su zahtjevi posla premali ili preveliki u odnosu na individualne mogućnosti pojedinca, on je izložen određenom stupnju stresa. Preopterećenje na poslu dovodi do životnog nezadovoljstva i slabijeg samoocijenjivanja.Stoga, jedan od načina sprječavanja stresa je utvrđivanje radne preopterećenosti. Ukoliko je stres prolongiran, on uzrokuje pad imuniteta organizma te pojavu raznih bolesti. Također, prolongirani stres može uzrokovati i depresiju, dekoncentraciju, razdražljivost, zaboravljivost, a može dovesti i do djelomične amnezije. Stresor također može biti i vrijeme. Ako se pojedincu postave prekratki rokovi za obavljanje zadataka, on će biti izložen stresu. Isto tako, stres raste ukoliko se povećava organizacijska razina. To bi značilo da penjanjem na hijerarhijskoj ljestvici, raste i naša odgovornost, bilo da se radi o odgovornosti za ljude ili za stvari. Fizikalni uvijeti također mogu biti izvor stresa, a to su: osvjetljenje, buka, vrućina i hladnoća te pogibeljni radni uvjeti.

2. ULOGA U ORGANIZACIJI
Na stres utječe i uloga koju zaposlenici imaju u organizaciji. Uloge u organizaciji predstavljaju očekivani način ponašanja koji je povezan nekom pozicijom. Pri tome se mogu promatrati konflikt uloga te nejasnoća i dvosmislenost uloge. Konflikt uloga je prisutan onda kad pojedinac mora obavljati međusobno neusklađene zadatke i one nametnute. Dvosmislenost uloge nastaje kad pojedinac nema jasnu informaciju što se od njega očekuje i što bi on trebao raditi. On ne razumije svoje dužnosti, prava, obveze i odgovornosti. Izvor stresa također može biti i razlika između imagea profesionalne uloge i stvarne uloge. Ukoliko osobe očekuju određenu ulogu, svaka druga uloga na njih može djelovati frustrirajuće.

3. RAZVOJ KARIJERE

Danas su uspjeh i karijera vrlo važne preokupacije i vrijednosti modernog čovjeka. Ukoliko pojedinac napreduje na poslu ili mijenja posao, on se izlaže određenom stupnju stresa i napetosti. Najčešće dolazi do stresa ukoliko se pojavljuje previsoko odnosno prenisko napredovanje. Previsoko napredovanje se manifestira onda kada pojedinac dođe do određene pozicije koja je iznad njegovih individualnih mogućnosti. S druge strane imamo prenisko napredovanje. Ono se najčešće odnosi na osobe visokih ambicija i planova, ali dolazi do nedostatka viših pozicija.

 4. ODGOVORNOST NA POSLU

Odgovornost također izaziva određeni stupanj stresa jer za neke ljude predstavlja itekakav teret. To ovisi o kakvoj je vrsti posla riječ. Neki poslovi su manje, a neki više opterećeni odgovornošću koja proizlazi iz zaduženosti za materijalne i ljudske resurse. Odgovornost za ljude je i važnija i teža u odnosu na odgovornost za stvari. U vidu se treba imati da je odgovornost starijih puno veća nego što je to odgovornost mladih ljudi jer su oni još u stadiju učenja i nemaju toliko iskustva. Stariji su izloženi još nekim stresorima, a to su prihvaćanje da napredovanje u karijeri više nije tako izvjesno te da su suočeni sa stagnacijom pa čak i nazadovanjem. Teško je prihvatiti i suočiti se s time da nakon toliko vremena uspješnosti i napredovanja, tomu dolazi kraj.

5. ODNOSI U ORGANIZACIJI

Odnosi u organizaciji uključuju kontakte koji zaposlenici imaju sa svojim suradnicima, nadređenima ili podređenima, ovisno o njihovom položaju. Ukoliko su odnosi poremećeni, oni uzrokuju stresne posljedice manifestirane različitim simptomima. Međuljudski odnosi su oduvijek podrazumijevali stres i konflikte te ih je skoro pa nemoguće ukloniti, ali ukoliko se određena granica prijeđe, potrebno je poduzeti odgovarajuće mjere. Konflikti se najčešće događaju između različitih hijerarhijskih razina.

6. KRETANJE U ORGANIZACIJI

Kretanje u organizaciji ne ide uvijek uzlazno, već ono može stagnirati i degradirati. Iako se ljudi ne obaziru na to, činjenica je, da je napredovanje usko povezano sa životnim godinama. Kad pojedinac postane dio organizacije, na početku je tipično brzo napredovanje. U srednjim godinama ljudi su obično na srednjim pozicijama svog profesionalnog razvoja. Tad dolazi do prvih problema što se tiče karijere jer „na vrhu“ ima jako malo mjesta. Kod eventualnih kandidata za ta mjesta, gleda se svaka pogreška koju oni učine jer je konkurencija prevelika, a i u tom razdoblju određene sposobnosti stagniraju, a neke čak i opadaju. Sve to izaziva određeni stupanj stresa.

7. PSIHOLOŠKA KLIMA ORGANIZACIJE

Pod psihološkom klimom organizacije podrazumijevamo opću psihološku atmosferu u organizaciji uvjetovanu demokratičnošću, poslovnom politikom i kulturom iste organizacije. Ona ima izravan utjecaj na ponašanje i osjećaje zaposlenih. Ukoliko demokratičnost, poslovna politika i kultura organizacije imaju neke odrednice, tada oni mogu predstavljati izvor stresa, a one su sljedeće: donošenje odluka u užem krugu povlaštenih, osjećaj nepripadanja organizaciji, poluinformacije i glasine, nedefiniran sistem komunikacije te nepredvidivo vođenje poslovne politike organizacije.

"Stress is simply the adaptation of our bodies and minds to change; and change, as we noted, is about the only constant left in the workplace." (Peter G. Hanson)